Kalemljenje IV – kalemljenje očenjem
Pročitajte prethodni deo klikom ovde.
Zadaci za proveru znanja:
1.Šta čini voćarski alat?
2.Najvažniji tipovi kalemarskog alata ?
3.Koji je osnovni zadatak kalemarskog voska?
TEHNIKA KALEMLjENjA OČENjEM
Pripreme koje treba izvršiti pre početka kalemljenja očenjem
Za očenje treba pripremiti oštar kalemarski nož, bruseve i kaiš za oštrenjenoževa, materijal za vezivanje kalemova, krpe za brisanje podloga, vlažne krpe za umotavanje skinutih mladara sa kojih se uzimaju okca za kalemljenje i posude sa svežom vodom za kvašenje skinutih mladara.
Priprema podloga za kalemljenje očenjem
Sa podloge se voćarskim makazama, voćarskim ili kalemarskim nožem najpre uklone sve bočne grančice do visine od 15 centimetara. Da bi se kalemarski nož što manje tupio i da bi se sprečilo zagađivanje rana koje se stvaraju kalemljenjem, deo podloge na kojem će se vršiti kalemljenje treba očisti krpom od prašine, zemlje i drugih nečistoća .
Pravljenje „T“ ureza na podlozi
„T“ urez se pravi na glatkoj i ravnoj površini podloge, najčešće na visini od 5 do 10 centimetara iznad zemlje. Kod krivih podloga urez se pravi na unutrašnjoj strani krivine da bi voćka bila što pravija. „T“ urez se pravi tako što se najpre kora na podlozi zaseče poprečno u dužini od oko 1 centimetar, a zatim se od sredine tog reza vrhom noža zaseče drugi uzdužni rez prema dole u dužini 2−3 centimetra. Prilikom zasecanja kore, pritisak nožem ne treba da bude previše jak, već da omogući prosecanje kore do drveta.
Odvajanje kore od drveta na napravljenom „T“ urezu
Nakon izvođenja „T“ ureza, vrhom kalemarskog noža, ili posebnim dodatkom na njegovom vrhu, odvaja se lagano kora od drveta u vršnom delu reza, odnosno sa leve i desne strane na mestu gde se spajaju preseci. Na taj način olakšava se postavljanje pod koru štitića sa pupoljkom.
Skidanje okca (štitića) sa grančice
Kalemar uzima grančicu (mladar ili letorast) u levu ruku, tako da kažiprst bude ispod pupoljka koji se skida. Vrh grančice pritom je okrenut prema telu kalemara. Povlačenjem noža prema sebi odseca se pupoljak sa što tanjim slojem drveta. Rez treba da bude gladak i ravan, načinjen bez zastoja, u jednom potezu. Rez započinje na 1−1,5 centimetara ispod pupoljka, a završava se na udaljenosti od oko 1 centimetar iznad pupoljka. Poprečnim zasecanjem kore na oko 0,5 do 1 centimetar iznad pupoljka odvaja se štitić sa pupoljkom od grančice.
Umetanje štitića sa pupoljkom u „T“ urez na podlozi
Štitić se skida sa noža, uzima palcem i kažiprstom za lisnu dršku i umeće pod ranije odvojenu koru na vrhu „T“ ureza. Pupoljak pritom treba da je okrenut prema gore. Štitić se lagano potiskuje prema dole, tako da sam stvara prostor između kore i drveta. Pupoljak treba da se nalazi najmanje 0,5 centimetara ispod horizontalnog preseka „T“ ureza. Ako kora štitića prelazi horizontalni presek „T“ ureza, višak kore se odseca nožem, tako da štitić potpuno upadne u urez. Kada je štitić namešten, prstima se pažljivo pritisne kora podloge da nalegne uz pupoljak sa obe strane. Postupak pravljenja reza na podlozi i plemci i umetanje štitića treba izvršiti u roku od jednog minuta, jer u uslovima visokih letnjih temperatura dolazi do brze oksidacije otvorenog tkiva i smanjenja šansi za prijem kalema.
Vezivanje kalema
Vezivanje se vrši odmah po umetanju štitića u urez na podlozi. Vezivanje kalema ne sme da bude ni labavo, ni suviše jako. Gumene trake se pri vezivanju istegnu za oko 1/3 svoje dužine. Vezivo se prvo postavi iznad pupoljka i omota 2−3 puta, a zatim ispod pupoljka omota 4−5 puta. Jedan kraj veziva ostane omotan uz podlogu. Poslednje omotavanje veziva je na donjem delu „T“ ureza. Tu se kraj veziva omota 1−2 puta oko poslednjeg kruga, zatim provuče (napravi omča) i zategne. Vezivo se ne omotava bez reda, već spiralno odozgo na dole. Rastojanje između navoja veziva treba da je oko 0,5−1 milimetar, da bi se omogućio pristup vazduha.
Pročitajte sledeći deo klikom ovde.
Preuzeto iz dokumentacije projekta „Druga šansa“, projekat Evropske unije i Ministarstva prosvete i nauke Srbije, za razvoj sistema funkcionalnog obrazovanja odraslih u Srbiji